STJECANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA DO 01.01.2022.g.

Iako su mnogi upoznati s načinima stjecanja državljanstva u skladu sa Zakonom o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, dalje: ZHD), 01.01.2020.g. su stupile na snagu dvije nove odredbe ZHD-a koje su od posebnog interesa djeci hrvatskih iseljenika.

S obzirom na to da je rok za podnošenje zahtjeva za upis u evidenciju hrvatskih državljana odnosno zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva temeljem tih odredbi dvije godine nakon stupanja na snagu ZHD-a, (to jest do 01.01.2022.g.), potrebno je izrazito žurno postupati.

Prva od tih odredaba je članak 4. stavak 2. ZHD-a, u skladu s kojim hrvatsko državljanstvo podrijetlom stječe osoba starija od 21 godine života, rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ZHD-a (do 01.01.2022.g.) podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirila dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Uputno je stoga zahtjeve temeljem te odredbe podnijeti što prije moguće. Time se daje prilika stjecanja državljanstva i osobama koje su starije od 21 godine, a koje do sad iz različitih razloga nisu imale priliku stjecati hrvatsko državljanstvo. Ova je odredba od posebnog interesa djeci hrvatskih iseljenika, pogotovo jer je i definicija iseljenika proširena pa se tako iseljenicima smatraju osobe koje su prije 08.10.1991.g. iselile s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno žive, kao i pripadnici hrvatskog naroda koji su iselili s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.

Nadalje, u skladu s člankom 30.a ZHD-a, hrvatskim državljaninom smatra se i osoba rođena u razdoblju od 08.01.1977.g. do 08.10.1991.g., kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ZHD-a (do 01.01.2021.g.) podnese zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.

I temeljem ovog članka je potrebno postupati žurno te do kraja ove godine podnijeti zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva. Svrha uvođenja ovog članka je upravo regulacija državljanstva djece hrvatskih državljana, koji su bili rođeni izvan teritorija današnje Republike Hrvatske, to jest na teritoriju bivše države pa im je državljanstvo dodijeljeno po mjestu rođenja, a ne po državljanstvu roditelja.

Ove odredbe su pohvalne iz perspektive zaštite temeljnih ljudskih prava, jer se njima olakšava postupak stjecanja državljanstva pripadnicima hrvatskog naroda i iseljenicima izvan Republike Hrvatske koji su u tome do sada bili spriječeni te se ispravljaju povijesne administrativne nedosljednosti.

Zakonodavac je prilikom uvođenja ovih odredbi posebice imao u interesu zaštitu temeljnih ljudskih prava, posebice prava djece hrvatskih iseljenika te djece rođene na teritoriju bivše države, čiji su roditelji Hrvati, a kojima su zbog toga što im je pri rođenju dodijeljeno državljanstvo različito od hrvatskih imali mnoge administrativne probleme.